Danas je utorak, 20. avgust. Na današnji dan dogodilo se: 1741 - Ruski moreplovac danskog porekla Vitus Jonas Bering otkrio je Aljasku. Po njemu je nazvan moreuz koji razdvaja Aljasku od azijskog kopna. 1854 - Umro je nemački filozof Fridrih Vilhelm Šeling, sa Imanuelom Kantom, Johanom Fihteom i Fridrihom Hegelom tvorac nemačke idealističke škole. Dela: "Ideje za filozofiju prirode", "O svetskoj duši", "Prvi nacrt sistema prirodne filozofije", "Transcedentalni idealizam", "Predavanja o filozofiji umetnosti", "Izlaganje mog sistema filozofije", "Bruno ili o prirodnom i božanskom principu stvari", "Filozofija i religija", "Istraživanje suštine ljudske slobode", "Filozofija mitologije". 1854 - Puštena je u rad prva železnička pruga na teritoriji Srbije. Povezivala je Belu Crkvu sa današnjim rumunskim delom Banata, pri čemu je korišćena konjska vuča, a od novembra 1856. korišćene su i lokomotive s parnom vučom. Na teritoriji današnje Srbije nalazio se deo pruge u dužini od svega 27 kilometara. 1872. - Prestao je da izlazi srpski list "Danica", najznačajniji književni časopis srpskog romantizma, koji je od februara 1860. triput mesečno štampan u Novom Sadu. List je pokrenuo i uređivao srpski pisac i pravnik Đorđe Popović, koji je okupio mlade srpske pesnike romantičare: Jakova Ignjatovića, Đuru Jakšića, Jovana Jovanovića Zmaja, Lazu Kostića. 1877 - Rođen je srpski književni kritičar i istoričar književnosti Jovan Skerlić, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije, najuticajniji kritičar svog vremena. Diplomirao je na Velikoj školi u Beogradu i doktorirao u Lozani. Presudno je uticao na srpsku literaturu, boreći se za realizam i verodostojnost književnog dela. Prve radove objavio je u satiričnim i socijalističkim listovima, a zatim se visprenom kritikom, ali često beskompromisnom i isključivom, oglašavao u "Srpskom književnom glasniku", koji je od 1905. do 1907. uređivao sa Pavlom Popovićem, a potom sam do smrti. Po ličnom opredeljenju Skerlić je bio izraziti socijalista (socijaldemokrata) i bio je poznat kao veoma principijelan u tom smislu. Dela: rasprave i studije "Pogled na današnju francusku književnost", "Uništenje estetike i demokratizacija umetnosti", "Francuski romantičari i srpska narodna poezija", "Srpska književnost u XVIII veku", "Omladina i njena književnost", "Istorija nove srpske književnosti", "Jakov Ignjatović", "Svetozar Marković", kraće studije, kritike i prikazi sakupljeni u više knjiga pod naslovom "Pisci i knjige". 1884. - Posle četiri godine gradnje, svečano je otvorena zgrada Beogradske železničke stanice, s koje je uskoro krenuo prvi voz na tek izgrađenoj pruzi Beograd-Niš. Glavni investitor i izvođač radova bilo je Francusko društvo, a radove je nadzirao srpski arhitekta Dragiša Milutinović, sin pisca Sime Milutinovića Sarajlije. 1901. - Rođen je Salvatore Kvazimodo, italijanski pesnik, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1959. godine. Kvazimodo se rodio u Sirakuzi na Siciliji. Njegovo pesništvo obuhvata teme od klasične starine do ratne tragike savremenog čoveka. Bio je antologičar italijanske poezije, oštar polemičar, prevodilac sa engleskog i klasičnih jezika. Kao profesor na Konzervatorijumu u Rimu, bio je tumač i naše savremene poezije. Umro je u Napulju, 14. jula 1968. godine. 1914. - Završena je Cerska operacija potpunom pobedom srpske vojske. To je bila prva značajnija pobeda saveznika nad centralnim silama u Prvom svetskom ratu. Izvojevale su je jedinice Druge armije pod komandom Stepe Stepanovića, koji je za zasluge u bici na Ceru dobio čin vojvode. Bitka je počela 12. avgusta. Sledećih dana su srpski borci napali Drugu austrougarsku armiju između Krupnja i Šapca, nanevši joj teške gubitke. Austrougarska komanda je tada naredila opšte povlačenje svojih jedinica. 1920. - Allen Woodring osvojio je zlatnu olimpijsku medalju u trci na 200 metara, noseći pozajmljene patike. 1940 - Ruskog revolucionara Lava Trockog, jednog od lidera Oktobarske revolucije, u Siudad Meksiku (gde je ovaj živeo kao politički izgnanik) smrtno je ranio naručeni ubica - jedan španski komunista. Umro je idućeg dana, sovjetska vlada je odbacila odgovornost, ali se ubrzo ispostavilo da je atentat najverovatnije naručio sam Staljin. 1961 - Na vrhuncu "hladnog rata" između Istoka i Zapada, na granici između Istočnog i Zapadnog Berlina, istočnonemačke vlasti su počele da podižu zid dužine 40 kilometara. 1968 - Sovjetska armija i trupe ostalih zemalja Varšavskog pakta, izuzev Rumunije, prešle su granicu Čehoslovačke pred ponoć, započevši invaziju s ciljem gušenja "Praškog proleća". U pitanju je bio pokušaj reformi u okviru socijalističkog sistema, koji je predvodio lider čehoslovačke Komunističke partije Aleksandar Dubček. 1975 - Američki vasionski brod "Viking I" lansiran je ka Marsu, na koji je dospeo u julu 1976. 1980 - Italijanski alpinista nemačkog porekla Rajnhold Mesner prvi je uspeo da se sam popne na najviši vrh sveta Mont Everest, bez upotrebe kiseonika. 1994. - Umro je srpski filmski režiser i pisac Aleksandar Petrović, jedan od sineasta koji su smelošću tretiranja osetljivih tema i originalnim ostvarenjima proslavili srpski film u svetu. Sedamdesetih godina 20. veka, s ostalim autorima filmskog "crnog talasa", podvrgnut je snažnom ideološkom pritisku komunističkog režima Josipa Broza. Dela: kratkometražni filmovi "Let nad močvarom", "Petar Dobrović", "Putevi", igrani filmovi "Dani", "Dvoje", "Tri", "Skupljači perja" (nagrada na Kanskom festivalu), "Biće skoro propast sveta", "Maestro i Margarita", "Grupni portret s damom", "Seobe", eseji "Novi film". 1995 - Umro je Hugo Prat, proslavljeni italijanski strip autor i ilustrator. Rođen je nedaleko od Riminija od oca Nemca i majke Italijanke. Detinjstvo i ranu mladost proveo je po italijanskim kolonijama u Istočnoj Africi kao i u Argentini, i to je trajno obeležilo njegova umetnička stremljenja. Njegova dela - neobična mešavina crtačke umešnosti i poetskog dara - smatraju se najvišim dometima devete umetnosti. Autor je čuvenog Korta Maltezea, koji je doživeo nebrojena izdanja, širom sveta. Više epizoda je ekranizovano, nakon Pratove smrti. Ostala dela: "Pustinjske škorpije", "Narednik Kirk", "Ana iz džungle", "Jezuita Džo", "Sent Egzeperi", "Makumba". 1996. - U udesu transportnog aviona "Iljušin 76" ruske kompanije "Sper erlajns" blizu piste beogradskog aerodroma u Surčinu, poginulo je svih 12 ljudi u letelici. Prethodno je avion koji je iz Beograda poleteo ka Malti, zbog otkazivanja navigacione opereme i sistema radio veza, kružio u vazduhu oko tri sata, pokušavajući da se oslobodi goriva, ali je prilikom prinudnog sletanja promašio pistu.
Posted on: Tue, 20 Aug 2013 08:27:28 +0000