Fakatauange ke mou mau ha aho Monite lelei mo Sisu. Sisu - TopicsExpress



          

Fakatauange ke mou mau ha aho Monite lelei mo Sisu. Sisu Emeni. Monite, ‘Okatopa ‘aho 28. Lau Folofola: Saame 119: 137-144, 137 ʻOku´ ke maʻoniʻoni koe, ʻe Sihova: Pea ko e koto totonu hoʻo konisitutone´ na. 138 Kuo´ ke tuʻutuʻuni ʻi he maʻoniʻoni´ hoʻo ʻū fakamoʻoni´ na; Pea ʻoku hoa ʻaupito mo hoʻo fakaai talaʻofa´. 139 Kuo keina au ʻe heʻeku manavakavakava´; Koeʻuhi´ kuo fakangaloʻi ʻe hoku ngaahi fili´ ʻa hoʻo folofola´. 140 Ko hoʻo lea´ kuo sivi hākili: Pea ʻoku ʻofa ki ai hoʻo tamaioʻeiki´. 141 Ko e siʻi au mo e taʻetokaʻi: Ka ʻoku ʻikai te´ u māngalo hoʻo ʻū enginaki. 142 Ko hoʻo maʻoniʻoni´ ko e maʻoniʻoni taʻengata, Pea ko hoʻo lao´ ko e moʻoni ʻatā, 143 Kuo maʻu au ʻe he mamahi´ mo e fakamalohi´: Ka ko hoku fiefiaʻanga ʻa hoʻo ʻū tuʻutuʻuni´. 144 Ko hoʻo ʻū fakamoʻoni´ ko e totonu ia ʻo taʻengata: Fakapoto au ke´ u moʻui muʻa. Veesi Fakalaulauloto: Saame 119: 143-144, “Kuo maʻu au ʻe he mamahi´ mo e fakamalohi´: Ka ko hoku fiefiaʻanga ʻa hoʻo ʻū tuʻutuʻuni´. Ko hoʻo ʻū fakamoʻoni´ ko e totonu ia ʻo taʻengata: Fakapoto au ke´ u moʻui muʻa.” Kaveinga: Ko e fiefia ‘i he funga ‘o e mamahi´. Poupou: Ko hotau potu folofola ki he ‘aho ni´, ‘oku mahino ‘aupito ‘a e ‘ilo’ilo pau mo e polepole ‘a e punake´ (Tevita) ‘i he ma’oni’oni ‘o e ‘Otua´, “ʻOku´ ke maʻoniʻoni koe, ʻe Sihova: Pea ko e koto totonu hoʻo konisitutone´ na. Kuo´ ke tuʻutuʻuni ʻi he maʻoniʻoni´ hoʻo ʻū fakamoʻoni´ na; Pea ʻoku hoa ʻaupito mo hoʻo fakaai talaʻofa´.” (vv.137-138) Pea ‘oku tautau ki he ma’oni’oni ko ia´ ‘a ‘Ene totonu´ pea mo ‘Ene tala’ofa´. Pea ko e mamahi’anga ‘o Tevita´, ko kinautolu ‘oku nau li’aki pe fakangalo’i ‘a e ngaahi folofola ‘a Sihova´. ‘Oku ‘ikai mo ha me’a fakamamahi kiate kitautolu ka ko ‘etau fa’a tala ki he’etau fānau´ ‘a e me’a ‘oku totonu ke nau fai´ kae ‘ikai ha’anau teitei tokanga ki ai. He ‘oku tau fai ia´ koe’uhi´ ke nau iku ai ki he lelei. Pea ko e lahi taha ‘a ‘etau akonaki, “Mou tokanga ki he lotu´.” He ‘oku tau ‘ilo ko ia ‘a honau malu’anga´, lelei’anga´, mo honau mo’ui’anga´. Ko e me’a ia ne hoko kia Tevita´, ko ‘ene ‘ilo fakapapau ‘a e me’a ‘oku lelei mo totonu ke tokanga ki ai ‘a ‘Isileli´ - ke tauhi ki he ngaahi folofola ‘a e ‘Otua. Koia ‘a honau mo’ui’anga´ mo ma’oni’oni’anga´, “KAPAU ʻoku mahino ko e maʻoniʻoni ʻa ʻEne ʻAfio´, ʻoku mou ʻilo leva, ko ia kotoa pē ʻoku fai maʻoniʻoni´ kuo fanauʻi mei´ he ʻEne ʻAfio´.” (1 Sione 3: 1) Pea ko e mamahi’anga ‘o Tevita ‘a ‘ene vakai kiate kinautolu ‘oku ta’etokanga mo fakangalo’i ‘a e folofola ‘a e ‘Otua´, pea ‘oku´ ne ui kinautolu ko hono ngaahi fili, “Kuo keina au ʻe heʻeku manavakavakava´; Koeʻuhi´ kuo fakangaloʻi ʻe hoku ngaahi fili´ ʻa hoʻo folofola´.” (v.139) Pea kuo fai ‘e Tevita ‘a ‘ene talaloto ki he’ene mo’ui ‘a’ana´ pea mo ‘ene fakapapau’i ‘a e lelei ‘o e ‘Otua´. He ko e me’a ia na’a´ ne fakame’apango’ia ai ‘iate kinautolu ne ‘ikai tokanga ki he lelei ko ia´, “Ko hoʻo lea´ kuo sivi hākili: Pea ʻoku ʻofa ki ai hoʻo tamaioʻeiki´. Ko e siʻi au mo e taʻetokaʻi: Ka ʻoku ʻikai te´ u māngalo hoʻo ʻū enginaki. Ko hoʻo maʻoniʻoni´ ko e maʻoniʻoni taʻengata, Pea ko hoʻo lao´ ko e moʻoni ʻatā” (vv.140-142) ‘I he’ete a’usia pehē ‘a e naunau mo e ma’oni’oni ‘o e ‘Otua´, pea te te ongo’i leva ko e si’i kita mo e vaivai. Pea ko e me’a ‘a e si’i mo e vaivai´ ke fai´, ko e hiki fua ‘a e tui mo e falala ‘o ‘ai ki he ‘Otua´ – ‘i he ‘ofa mo e talangofua kakato kiate ia. Pea neongo ai ha mamahi pe ko ha faingata’a, ka te te fiefia pē he ‘oku´ te ‘osi ‘ilo’i pau ‘a e ‘Otua ‘oku´ te tui ki ai´, “Kuo maʻu au ʻe he mamahi´ mo e fakamalohi´: Ka ko hoku fiefiaʻanga ʻa hoʻo ʻū tuʻutuʻuni´. Ko hoʻo ʻū fakamoʻoni´ ko e totonu ia ʻo taʻengata: Fakapoto au ke´ u moʻui muʻa.” Neongo ai ha lahi ‘o ha mamahi pe faingata’a, ka he ‘ikai ke lomekna ai ‘a e ngaahi folofola ‘a e ‘Otua´ pea mo ‘ene ma’oni’oni´ he ‘oku tolonga ‘o ta’engata. Pea ko ia foki ‘a hotau mo’ui’anga´. ‘Io, te tau ‘alu koā kia hai? Ko Sīsū ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi lea ‘o e mo’ui´ mo e halanga tāpuaki´. Lotu Hūfia: Ke tau hūfia ‘a kinautolu ‘oku fakangalo’i ‘a e ‘Otua´ mo ‘ene folofola´; ke nau foki kiate ia he ‘oku lahi pē ‘a ‘ene ‘alo’ofa’
Posted on: Mon, 28 Oct 2013 08:48:26 +0000

Trending Topics



Recently Viewed Topics




© 2015