Fakatauange ke mou mau ha aho Pulelulu ke feohi fiefia mo mafana - TopicsExpress



          

Fakatauange ke mou mau ha aho Pulelulu ke feohi fiefia mo mafana mo Sisu. Sisu Emeni. Pulelulu, ‘Okatopa ‘aho 30. Lau Folofola: Hapakuke 1: 1-4; 1 KO e kāvenga mei´ he Taʻehāmai ʻa ia naʻe mamata ki ai ʻa Hapakuke ko e palōfita´. 2 Kofutu, ʻEiki, ʻeku tangi atu, kae ʻikai te ke ongoʻi? ʻOku ou ʻioho atu,ʻKo eni ē! fakapō ē! kae ʻikai te´ ke fakahaofi. 3 Ko e hā ʻoku´ ke tuku ai ke´ u sio ki he kovi´? pea ke moʻu vakaia ʻe koe ʻa e fakamamahi´? Seuke, ʻoku feʻao mo au ʻa e fakamālohi´ mo e fakaehaua´: pea ʻoku hoko ʻa e fepaki´, pea ʻoku tupu ʻa e vākovi´. 4 Ko hono ō ia ʻoku fakamālūlūange ai ʻa e lao´, pea ʻoku ʻikai ke toe ʻalu atu ʻa e fakalao´: he ʻoku lōkia ʻa e faitotonu ʻe he faihala´; ʻo iku ai ki he fai atu ʻo e fakamāu´ kuo pikoʻi. 2: 1-4, 1 KAU tuʻu ʻi hoku potu leʻo´, mo lavaki nofo ʻi he talitauʻanga´, ʻo fakasio atu ke vakai pe ko e hā ha lea loto te´ ne fai ʻiate au, mo e hā ha tali te´ u fai ki heʻeku lāunga´. 2 Pea tali mai ʻe Sihova, ʻo pehē, Tohi ʻa e visone´, tongi ke mahino ʻi he ngaahi tohiʻanga´, koeʻuhi´ ke lau ai pē ʻa e lele´. 3 He ʻoku sio ʻa e visone´ ki ha taimi atu kuo tuʻutuʻuni, pea ʻoku holi ia ke aʻu, pea ʻe ʻikai loi: kapau ʻoku ngali tuai, piki pē ki ai; he kuo pau te´ ne haʻu: ʻe ʻikai tuai. 4 Vakai ko e maifi ia; ʻoku ʻikai tuʻu totonu ʻa e loto ʻoku ʻiate ia´: ka ko e maʻoniʻoni te´ ne moʻui mei heʻene tui´. Veesi Fakalaulauloto: Hapakuke 1: 2, “Pea tali mai ʻe Sihova, ʻo pehē, Tohi ʻa e visone´, tongi ke mahino ʻi he ngaahi tohiʻanga´, koeʻuhi´ ke lau ai pē ʻa e lele´.” Kaveinga: ‘Oku ‘i ai pē ‘a e fakatu’amelie. Poupou: Na’e hangē kuo kamata ‘a e palofisai ‘a e palōfita ko Hapakuke´ ‘aki ‘a e tangilaulau koe’uhi´ ko e faingata’a ‘oku fepaki mo ‘Isileli´ ‘i he taimi´, “Kofutu, ʻEiki, ʻeku tangi atu, kae ʻikai te ke ongoʻi? ʻOku ou ʻioho atu, ‘Ko eni ē! fakapō ē!’ kae ʻikai te´ ke fakahaofi. Ko e hā ʻoku´ ke tuku ai ke´ u sio ki he kovi´? pea ke moʻu vakaia ʻe koe ʻa e fakamamahi´? Seuke, ʻoku feʻao mo au ʻa e fakamālohi´ mo e fakaehaua´: pea ʻoku hoko ʻa e fepaki´, pea ʻoku tupu ʻa e vākovi´. Ko hono ō ia ʻoku fakamālūlūange ai ʻa e lao´, pea ʻoku ʻikai ke toe ʻalu atu ʻa e fakalao´: he ʻoku lōkia ʻa e faitotonu ʻe he faihala´; ʻo iku ai ki he fai atu ʻo e fakamāu´ kuo pikoʻi.” (1: 2-4) Pea ka tau ka siofi ‘a e tūkunga ‘i he ngaahi ‘aho ni´, pea hangē kuo toe liu mai ‘a e kuonga ‘o Hapakuke´: ‘oku ‘ikai te tau lava ke hola mei´ he ngaahi ‘imisi ‘o e tau´ he ngaahi ‘aho´ ni, honge´, ngaahi faingata’a fakanatula´, ngaahi tamate ‘i he ngaahi hala pule’anga´, ngaahi vākovi mo e palōpalema ‘i he ngaahi nonofo fakafāmili´, ngaahi sino ngāue ‘o e pule’anga´, na’a mo e ngaahi Siasi´ foki. Pea ‘oku fakalilifu ‘i he taimi lahi. Ka ‘oku ‘i ai pē ‘a e tala fakatu’amelie, “Vakai ko e maifi ia; ʻoku ʻikai tuʻu totonu ʻa e loto ʻoku ʻiate ia´: ka ko e maʻoniʻoni te´ ne moʻui mei heʻene tui´.” (2: 4) ‘Ikai ko e ta’imālie’anga ia ‘o Sakeasi´ he na’a´ ne mo’ui mei he’ene tui´. Neongo ne tu’u ‘a ‘ene to’onga mo’ui´ ‘i ha tu’unga fakatu’utāmaki ‘i he kākā mo e ta’efaimo’oni; kae fakafeta’i na’a´ ne tui ko Kalaisi ‘a hono mo’ui’anga´; pea na’a´ ne mo’ui. Pea neongo ai pē pe ‘e lahi fēfē ‘a ‘etau ngaahi angahala´, ka tau tangi mo e loto fakatomala mo tui ki he ‘Eiki´; ‘oku ‘iate ia pē ‘a e fakatu’amelie´ ki hatau fakamolemole. Ko Sīsū ‘a hotau halanga tāpuaki´. He ‘oku ‘i ai ‘a e visone mo’ui ‘a ia ‘oku lave ki ai ‘a hotau veesi fakalaulauloto´. Ko e hā ‘a e visone ko ia´? “He ʻoku sio ʻa e visone´ ki ha taimi atu kuo tuʻutuʻuni, pea ʻoku holi ia ke aʻu, pea ʻe ʻikai loi: kapau ʻoku ngali tuai, piki pē ki ai; he kuo pau te´ ne haʻu: ʻe ʻikai tuai. Vakai ko e maifi ia; ʻoku ʻikai tuʻu totonu ʻa e loto ʻoku ʻiate ia´: ka ko e maʻoniʻoni te´ ne moʻui mei heʻene tui´.” (2:3-4) Tuai mai pe vave mai ka ‘e fai pē ‘a e kītaki mo e tui ‘o “pikai pē ki ai”, “PEA ko eni, ko e anga ʻo tui´, ʻoku´ ne fakasino ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻamanekina´, ʻoku´ ne mafakamoʻoni ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai haa´.” (Hepelū 11:1) Pea vakai ki he veesi hoko´ ki he ivi ‘o tui´, “He vakai, ko eni ia ʻa e meʻa naʻe maʻu ai ʻe he kau Mātuʻa´ ʻenau ongoongolelei´,” Hangē ko Noa, Siosiua, ‘Epalahame, Taniela: Setaleki, Mēsake mo ‘Apitenikō, etc. Na’a nau fakamahino ‘oku ‘i ai pē ‘a e fakatu’amelie ‘i he tui ki he ‘Otua´. Pea na’a nau laka atu lototo’a he ko e kau matatali´ te nau a’usi fonua. Lotu Hūfia: Ke ke ‘alo’ofa mai ‘e ‘Otua ‘o fakalotolahi’i kimautolu ke mau muimui ta’efehu’ia ‘ia Kalaisi; pea te mau ma’u ai ‘iate ia ha fakamo’oni ‘oku fakalala’anga koe’uhi´ ko homau kaungā fononga´.
Posted on: Wed, 30 Oct 2013 08:47:44 +0000

Trending Topics



Recently Viewed Topics




© 2015