Fakatauange pe ne mou mau ha taimi fakafamili fakafiefia mo homau - TopicsExpress



          

Fakatauange pe ne mou mau ha taimi fakafamili fakafiefia mo homau ngaahi famili i he Aho Fakafetai kuo tau situa mei ai. Pea ofa pe te mou mau ha aho Falaite lelei mo Sisu. Sisu Emeni. Falaite, Novema ‘aho 29. Lau Folofola: Loma 13: 11-14, 11 Ke ʻāsili hoʻomou fai ko hoʻomou ʻilo ki he laka ʻa e kuonga´: ko e taimi ʻeni ke mou ʻā leva mei´ he mohe´; he ʻoku ofi ʻeni hotau fakamoʻui´ ʻi he taimi naʻa tau fua tui ai´. 12 Kuo faka’aʻau atu ʻa e poo´, pea kuo ofi ʻa e ʻaho´: koia ke tau huʻihuʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻo e poʻuli´, ka tau ʻai ʻa e mahafu ʻo e māma´. 13 Tau fai ʻa e laka ʻo e ʻaho´, ʻo anga māopo: ʻo ʻoua ʻe fai ʻaki ʻa e faʻa kātoanga kai mo e faʻa kona´, pe ko e fai feʻauaki mo e pauʻu fakalielia, pe ko e fetuʻusi mo e meheka. 14 Ka mou ʻai muʻa ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisi´; pea ʻoua naʻa tokonaki ki he kakano´ ke kanoni ʻene ngaahi holi´. Veesi Fakalaulauloto: Loma 13: 14, “Ka mou ʻai muʻa ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisi´; pea ʻoua naʻa tokonaki ki he kakano´ ke kanoni ʻene ngaahi holi´.” Kaveinga: Ko Sīsū Kalaisi ‘a hotau mo’ui’anga´. Poupou: Mahalo pē, ko e tokolahi ‘iate kimoutolu kuo mou ‘osi ‘ilo ki he talanoa mālie ko ia ki he taha ‘o e kau helo ‘o e Kalisitiane ‘o e senituli 2 ki he 3, ko ‘Akositaine ‘o Hippo (Novema 13, 354 – 28 ‘Akosi 28, 430). Na’a´ ne ‘ilo pē ‘a e ‘Otua pea´ ne ‘ilo pē ‘a e me’a ne totonu ke ne fai´; ka ne kei mālohi ‘aupito ‘a ‘ene anga fakakakano´ ‘i he anga ‘o ‘ene tupu hake´. Pea ne muimui ai pē ‘a ‘ene fa’ee´, ko Mōnika, mo ‘ene faka’anaua ke liuanga ‘a ‘ene mo’ui´. Pea ne kau lahi ‘a e tangata ko St. Ambrose ‘i hono tokoni’i ‘a ‘ene mo’ui fakalaumālie´ fakataha mo e si’i muimui ‘a Mōnika mo ‘ene lotua ia´. Pea ‘i hono ta’u 32 ne talanoa ‘e hono ongo kaungāme’a ‘a e ngaahi talanoa ‘o fekau’aki mo e ni’ihi kuo liuanga ‘enau mo’ui ‘o tali ‘a Kalaisi´. Pea ‘i he lolotonga ‘a ‘ene fakalaulauloto ‘i ha ki’i ngoue kakala, mo ‘ene fanongo ki ha le’o ‘o ha ki’i tamasi’i ‘oku´ ne toutou pehē pē, “To’o ‘o lau, to’o ‘o lau ……… ” Pea´ ne to’o ha Tohitapu ‘o ne fakaava hake pē ko e ‘Ipiseli ‘a Paula ki he kakai Loma´ vahe 13, ‘o ne lau ‘a e veesi 13-14, “Tau fai ʻa e laka ʻo e ʻaho´, ʻo anga māopo: ʻo ʻoua ʻe fai ʻaki ʻa e faʻa kātoanga kai mo e faʻa kona´, pe ko e fai feʻauaki mo e pauʻu fakalielia, pe ko e fetuʻusi mo e meheka. Ka mou ʻai muʻa ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisi´; pea ʻoua naʻa tokonaki ki he kakano´ ke kanoni ʻene ngaahi holi´.” Pea na’e pa’opo lelei ‘a e ongo veesi folofola´ ni ki he mo’ui ‘a ‘Akositaine, koe’uhi´ ko ‘ene kei fakatoupīkoi holo ‘i hono matelie´. Pea ko e potu folofola eni na’a´ ne tokoni’i ‘a ‘Akositaine ke ne faitu’utu’uni ai ke´ ne liliu ‘o hoko ko e Kalisitiane´. Pea ‘oku mo’oni ai ‘a e akonaki ne fai ‘e Paula kia Tīmote´, “Ko e potu Folofola kotoa pē ne fakamanava mei´ he ʻOtua, ʻoku ʻaonga foki ki he akonaki, ki he fakaʻilo hala, ki he fakatonutonu, ki he ngaohia ke maʻoniʻoni: koeʻuhiā ke tuʻu kakato ʻa e tangata fakaʻotua´, kuo ʻosi sāuni ki he ngāue lelei fulipē.” (2 Tīmote 3:16-17) Pea ‘i hono ta’u 33 ne papitaiso ai ia ‘e St. Ambrose. Ne hangē pē ne uki ‘e he potu folofola´ ni ‘a ‘Akositaine ke ne ‘ai ‘a e ‘Eiki ko Sīsū Kalaisi´ ‘o hangē ha’ane tui hano kofu fo’ou kae vete atu ‘a hono kofu motu’a´, “faʻa kātoanga kai mo e faʻa kona´, pe ko e fai feʻauaki mo e pauʻu fakalielia, pe ko e fetuʻusi mo e meheka.” He ko hono ngaahi vaivai’anga´ eni. Ka ne fili leva ke ne ‘ai ‘a Kalaisi ki he’ene mo’ui´, pea ne ‘ikai leva te ne toe tokonaki ki hono kakano´ ke kanoni ‘a ‘ene ngaahi holi´ ‘a ia na’a´ ne hē fuoloa ai mei´ he mo’ui´. Pea´ ne toki ‘ilo ai ko Kalaisi ‘a hono mo’ui’anga´. Ko e taimi pē ‘oku tau ‘ai ai ‘a Kalaisi ki he’etau mo’ui´ pea ‘oku tau ‘amanaki pē ki ha veitu’ua ‘a ‘etau mo’ui´ mo fakafiemālie’i. Ko hono veitu’ua ‘o ‘etau mo’ui´ he ko e hoko mai ‘a Kalaisi´ ‘o se’e kitu’a ‘a e ngaahi laumālie ‘uli ne nōfo’ia kitautolu´. Ka ‘i he taimi tatau, te´ ne fakafiemālie’i kitautolu ‘aki ‘a ‘ene monomono ‘a e ngaahi me’a ne maumau’i ‘e Setane ‘i he’etau mo’ui´. Pea ‘i he’ene pehē, te tau toki tupulekina ai ki he mo’ui ma’oni’oni. Lotu Hūfia: Ke ke ‘alo’ofa mai ‘e ‘Otua, ‘o ue’i homau loto´ ke mau vēkeveke ke ‘ai ma’u pē ‘a Kalaisi ke taki mo pule ‘i he’emau mo’ui´ ‘i he ‘aho kotoa pē.
Posted on: Fri, 29 Nov 2013 11:54:27 +0000

Trending Topics



Recently Viewed Topics




© 2015