Haolenphai Thu-a Lunggel Phabep By Hemkholun Haokip [A] - TopicsExpress



          

Haolenphai Thu-a Lunggel Phabep By Hemkholun Haokip [A] Tuchung Haolenphai boina a thil phabep mudoh thei ho:: (1) Nampi orgn. Lamkai ho le mipiho kikah a “Gap” aum in ahi. Nam Lamkai ho chu mipi lamkai hinadol a mipi hotoh nam issue poimo jouse chungchang a kihet to jing ngai ahi. Ajeh chu, Haolenphai tobang nam adia issue poimo hohin mipi le society khonung ding chu aphatna hihen asetna hijong le nasatah a atohkhah thei ahi. Mi khat le ni ngaidan chu dihlou thei, lhinglel thei ahin, hijehchun japi ngaidan jong lahkhom aphai. (2) Social Media le mass media, tichu, Facebook chule FB Groups, Magazines le daily newspaper ineihou jallin Haolenphai issue hi nampi issue ahina ahung kiphongdoh in chule japi het in athu hi phonjal in ahung umtheiye. Masang chun lamkai hole mipi ho kikah a kijahmat tona ana hahjep jong le tun achunga kisei social/mass media hojal in bailamtah a kijahmat a lunggel kihetto thei ahitai. Tuchung Haolenphai chungchang a “Information Technology” kiha man dan hi tuchana alhuh-lhah na aum nailou vangin eimi society adia ‘record’ khat ahitai. [B] Haolenphai thu a Namsunga Ngaidan kibahlouna:: Tuni chan a Haolenphai thu akisei jing a achaina thuchen kicheh aumthei lou nahi, eiho sung a ngaidan kibahlou jeh ahi. Inam sung uva Haolenphai gam 3000 acres hi johdoh ding phatsah lou tamtah umjong leh, alangkhat ah johdoh ding phatsah loi jong umkit ahi. Aphatsah najeh uchu ahile, eiho gamsung a “Smart City” tundoh ahung hi a igamsung u nasatah a ahung khantou ding deina jeh ahipen e. Chujongle, lhangphong a kicheh tah a akiseidoh lou vanga, agam hi masanga ‘midangho’ a ana hi e, tijeh leh agam lekha(land patta) kisuhlou jeh hamkhat a jong Sorkar koma johdoh chu aphajoi, kiti hidia ginchat ahi. SMART CITY:: Smart City kiti hi mun jouse a kimoh tundoh thei ahipoi. Smart City a “rationale” chu ahileh, khopi len metro-city ho over-populated ahitah jeh a, over-urbanization suhtang nadia metro-city ho umna polama satellite city ahiloule khopi thah sahdohding ti ahi. Hiche khopi hochu city planning hoitah a kibol a chu le “Information-Communication-Technology”(ICT) a pansa a hi-tech city hidiu ahi. Smart City khat achu, imalam jouse, tichu, office le business keu hilou va, mipiho nitin hinkho ajong Information Technology kimang ding ti ahi. Automated garbage collection, water treatment and recycling plants, solar panels, solid waste management chule traffic lampanga smart technology kimang ding, tiho ahi.. Smart City kiti ahi 24 hrs electric power le internet connection chule water supply aloutheilou a aum ngaiding tina ahikit e. Chule, Smart City khat tundoh nadia crore sang tampi lut ding ahin, hijeh achu private developers/companies panna le foreign gam ho kithopina(investment) ngai ahi. Hijeh chun Smart City chu commerce le industry lampanga sumkolveina mun ahiloule thil semdoh na munpi(manufacturing hub) khat ahi tei ngai ahi. Moreh mun hi electric le internet connection dei bang in a regular pon, chuleh border trade tailou in industry le commerce dang dang adin a “scope” ahoi joupoi, ajeh chu technology titah louva communication problem leh “raw material problem” jong um ah ahi. Hiche dinmun ahin Haolenphai munah “Smart City” alolhing mong nadem? Chule private company hole foreign gamhon invest abol nom mong nadiuvem? Tahsan aum beh poi. Tua Govt. in agon masat ho chu Delhi-Mumbai industrial corridor, Madhya Pradesh, Greater Noida, chule Gujarat a GIFT City, Dholera kiti ho hi ahi. Hiche mun ho hi industrial centre adia kigong ngan ahiuve. Haolenphai vang “viable” ahidi ginchat aumpoi. Hijehchun, Smart City kiti jong hi ki-chapang lhep na mai mai toh akilouve. Chuleh, Moreh-Haolenphai jong 100 Smart City kiguong lah a apang mong mong e, ahiloule, hung jao tei ding ahi, ti proof inei mong u hinam? Anina ah, Smart City hihen lang, Border Township development hijong leh i-gamsung khantou di chu mijouse’n idei sohkei diu ahi. Achuti le ibola mipi, adeh a khangthah ho le gampam a umhon hibang a ajah dauva apohnat u ahitadem? Haolenphai johdoh di jahda hohin aphat na sang a a-siet na atam mujoh uva, nampi khantou nasang a khonung a nampi manthah na joh ahin lhut ding amu u ahi. Hiche nampi issue poimo tah khat chungchang ah ngaidan kibanglou ni ahung umdoh tan, ahinla koiman seitoh-suhtoh nadin debate, seminar, consultation ana guong pon ahi. News le social media ho a gam johdoh ding deilou ho ngaidan bou akimujing in, johdoh ding deiho akon lunggel phondoh na ima akimu khapoi. Johdoh chu nampi adia aphatchom joh ding chu kicheh tah a ihet jong le mipi hilchet chu phading ahi. Ijemtia, lhangphonga phondoh theilou “thuguh” aum jong le mipi lungboina hi suhlhap nadia asunglanga eihosunga kihetto thei ahikit’e, namdang ho hetlouva. Hijongle, johdoh di deiho ngaidan imacha akijah louva chule nam orgn. phabep Haolenphai thu a “silent” a ana um jeh uva hi mipi lungdong gam ahitai. Vaikhonung hijong le, KPF le KCA(Eimi Times, 20 Aug, 2014) in gam huh nadia pan ahinlah bana TSA Ghq in 25.8.2014 chuleh KSO Ghq in 29.8.2014 a Haolenphai thu a Consultative Meeting ahin gon uhi kipa umtah ahi. Ajehchu, nampi nasatah a hintongkha thei decision poimotah hi mi/orgn. 1 le 2 mai mai moh nganse thei ahipoi, ajehchu ibol khel ule nampi kibungbutun nathei ahi. [C] Haolenphai gam hi Nampi Gam jong ahi e:: Haolenphai gam “anei masa” kiti hojong chu “Old Kuki” ahithou2 uve. Ijem tia, amaho chu Kuki ahipouve iti jong le, nam gal laiya Sorkar in ivenbit joulou jeh uva eihon Ukhrul le Tamenglong gam a gam len tah2 a kho tampi ina dalhah u ahi. Hijehchun, ijemtia gamnei masa hon Haolenphai ‘claim’ ahin bol uva le eihon jong ina dalhah nagam hose se ‘claim’ bol kit nading ‘right’ inei uvin ahi. Chule, NAM BOINA JEH A eihon gam lentah tah ina dalhah bang uva Haolenphai gamnei masa hon agam hi ana dalhah(ana joh) u ahin, hijehchun Haolenphai gam hi tua Haosa pu’n a sum a anachoh hijongle, KUKI NAMPI’N JONG THISAN A I-CHOHDOH SAU GAM AHI. Chukit leh, hiche gam akijohdoh leh khonunga nampi nasatah a ahin tohkhah ding ahijeh in Haosa pu ahilou le orgn. khat le ni in nampi phal nalou va amacham a decision alah lou in aphai. [D] Moreh a eimi ho dinmun “sensitive” tah ahidan:: Moreh umdan hi eimi ho khopidang, tichu, CCPur, Kanggui, Tengnoupal,etc. toh akibangpon ahi. Business centre khat ahijeh in jatdang ho jong tamtah ana chenglut uvin, eiho sang in a incheng jo uve. Eima gam ahivangin, sumkolveina hohi non-tribal hon control abol u ahi. Tu tua idinmun u suhdet nadia chu thildang in mi kipha hih jongle population beh a nasatah a dominate ibol u ngai ahi. Jatdangho’n gam anei lou jeh uva ahung chen lut be2 nadiu hi hahsa ahi. Ahin, eimite vang Moreh kimvel a ichenlut be be uva agam hi tua sanga jong detjo a itoupha thei u ahi. Chule eimi te khopi hin kehlet nadia Haolenphai gamkai lang khu hung hipen ahitai. Chule, 1995 akipat a Moreh a Border Trade (Land Customs Station mun a) akihon jong eimi te sanga jatdang ho’n aphatchom pi u ihesoh keiyuve. Tun jong Smart City/ Border Township thah hung kitungdoh le ahin phatchompi ding le khopi thah hin luo ding--businessmen, govt. natongho, security force, etc-- chu eimi ho sang a ‘a- tampente’ a hunghidiu chu hetsa ahi. Moreh gam hi sot apat a ana vetlel jing u ahin, ipi kibol le ‘dominate’ akibol thei dem, tihi a sun-ajan a aboipiu khat ahi. Imphal khopia kon a mitamtah Haolenphai gam ahinluo keu u hilouva ahao, athem aching abolthei chacha igamsung uva ahung chenlut be be diu hin ichan in eimite dinmun ahin sukha dem? Moreh mun a “i-hatna” pen u, population jeng ajong nikhat le eihin khokhel thei u ahi, ajeh chu tun chen lut be nading gam neitahih jong leu, 3000 acres gam lentah sunga hi atamjo amaho hung chenglut diu ahi. Haolenphai gam 3000 acres Govt. khut a ipeh doh ni-ni uva kon a agam chu Govt. a ahitan, eimite gam kiti thei talou ding, thuneina ‘siki’ cha jong inei tah lou diu, Govt. in anop dan dan a ahin man ding ahitai. Nikho khat le ‘amahon’ Haolenphai mun a khopi thah chu phatah a ‘dominate’ ahinbol uva, development jouse Haolenphai mun a ‘focus’ hi a eimi ho ‘dominate’ na Moreh hi notthap a hung kikoi a ‘slum area’ ahung kiso jong seithei ahipoi. [E] Thuchaina:: Hijehchun, development chu akideinai, hijongle development jeh a gam poimo laitah i-chaanlo uva, phatchomna 90% chidang-namdang ho ahung chan uva, chule jatdanghon Moreh munhi hatdoh nale khantou cheh cheh na a ahin nei uva, eimite adia lhahsam nale mi nung phahlel cheh cheh na ahiding le imacha aphatchom nading aumpoi. Chuleh Govt. in amasa a 250 acre ham bou analah got a, khonunga 3000 acre a ahin khel kit hi ginmo lou thei ahipoi, ajehchu Smart City um le umlou ding jong 100% kichieh nailouva 3000 acre lom2 chu ipi bol nading ati mong2 ahidem? Moreh context adia 300 acre jong Smart City adia pha khopset ahitai. Smart City um louva jong kinom hen kida jong le phat chie dungjuiya khantou na igam uva hunglhung thou thou ding ahi. Eima ho deidan tah a “i-gamsung u” akhantou ding idei uvam, olle i-gam u lentah chu Govt. ipehdoh uva chuteng le Govt. chun “a-gamsung” chu adei dan dan a, alo lo ahin lo a achensah nom nom ahin chensah ding idei joh uvam? [NB:: Ijemtia, agam hi kijoh doh ana hikhah tah a le, mipi ho kilungtoh tah a iti lampang a huhbit thei ham, ti ngaito nahlai ding ahi. Huhdoh thei louhel ahitah jong le, agam mipi phatchom nathei ding a Govt. ‘pressure’ peh togom a ‘negotiate’ bol a lamchom chom a safeguard le chanvou(Quota) demand ding ahi] Hemkholun Haokip Superintendent Customs and Central Excise Government of India.
Posted on: Fri, 22 Aug 2014 21:29:58 +0000

Trending Topics



Recently Viewed Topics




© 2015