KO E KII PUNIFAVAI PE NAA AONGA ATU KAE TOKI FAI HA FAKAMAKONA KI - TopicsExpress



          

KO E KII PUNIFAVAI PE NAA AONGA ATU KAE TOKI FAI HA FAKAMAKONA KI HE NGAAHI TEU A E KAU MALANGA. FAKATAUANGE KE MOU MAU HA SAPATE KELESIIA MO MOHU TAPUAKI IA SISU. SISU EMENI. Sapate, Novema ‘aho 3. Sāpate ‘o e kau ma’oni’oni´. Lau Folofola: ‘Efesō 1: 11-23, Ko e ngaahi Tapuaki Fakalaumālie ‘ia Kalaisi. 11 ʻIo, ʻi he ʻEne ʻAfio´ ʻa ia ne fai ʻiate ia foki homau fili mōno tofiʻa´, ʻo toka tuʻutuʻuni kimautolu ki ai, ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo ʻEne ʻAfio´, ‘a ia ʻoku´ ne ngāueʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he ʻalunga ʻo e fakakaukau ʻo hono finangalo´; 12 koeʻuhi´ ke nofo kimautolu moʻo fakamālōʻia ʻene langilangiʻia´, ʻa kimautolu ne falala tōmuʻa kia Kalaisi´: 13 ʻA ia naʻa mou falala foki ki ai, ʻi hoʻomou fanongo ki he tala ʻo e moʻoni´, ko e kosipeli ʻo homou fakamoʻui´; pea ʻi hoʻomou tui´ foki naʻe fai ʻiate ia homou silaʻi ʻaki ʻa e Laumālie naʻe talaʻofa, ʻa e Laumālie Maʻoniʻoni´, 14 ʻa ia ko e meʻa fakaʻamanaki ʻo hotau tofiʻa´; koeʻuhi´ ke lava ʻa e huhuʻi ‘o ʻene koloa naʻe fakatau´, kae fakamālōʻia ʻene langilangiʻia´. Ko e Lotu ‘a Paula 15 Koia ko au foki, ʻi heʻeku fanongo ki hoʻomou tui ki he ʻEiki ko Sīsuu´, mo hoʻomou ʻofa ki he kainga lotu kotoa pē, 16 ko ia ʻoku ʻikai tuku ai ʻeku fakafetaʻi koeʻuhi´ ko kimoutolu, mo ʻeku takua kimoutolu ʻi heʻeku ngaahi lotu´; 17 ke ʻofa ʻa e ʻOtua ʻo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisi´, ko e Tamai ʻoku aʻana ʻa e langilangi´, ke ne ʻofa ʻo tuku kiate kimoutolu ha laumālie fakapoto, mo fakaʻilo meʻa mei´ he taʻehamai´, ke ngāue ʻi he ʻiloʻi lelei ʻo ʻEne ʻAfio´; 18 kuo fakamaama kimoutolu, ʻa e mata ʻo homou loto´, ke mou ʻilo pe ko e hā ʻa e ʻamanaki ʻoku tupu mei heʻene ui´, pea ko e hā hono lahi faufau ʻo e langilangiʻia ʻo hono tofiʻa, ʻa ia ʻoku maʻu ʻe he kau maʻoniʻoni´, 19 pea mo hono lahi ʻi he lahi ange fau ‘o ʻene mafimafi, ʻa ia ʻoku ngāue maʻatautolu ʻoku tui´; ʻa ia ʻoku hoa mo e ngāue tōtōivi ‘o ʻene mafimafi´, 20 ʻa ia naʻa´ ne fai ʻia Kalaisi, heʻene fokotuʻu ia mei´ he pekia´, mo ne fakanofo ia mei hono toʻomataʻu´ ʻi he ngaahi feituʻu ʻo Langi´, 21 ʻo maʻolunga ʻi he faʻahinga pule kotoa pē, mo e maʻu tuʻunga, mo e maʻu mālohi, mo e tuʻungaʻeiki, ʻio, ʻi he hingoa kotoa pē ʻoku hingoa ʻaki ʻi he tuʻu ko eni´, pea ʻikai ngata ai´, ka ʻi he tuʻu foki ka hoko mai´; 22 pea naʻa´ ne tuku ke ʻi he lalo vaʻe oʻona´ ʻa e meʻa kotoa pē; pea´ ne foaki ia ke ʻulu ki he Siasi´ ʻi he meʻa kotoa pē; 23 ʻa ia ko hono sino tofu pē ia, ko e nofoʻanga ʻo e kātokatoa ʻo ʻEne ʻAfio´, ʻa ia ʻoku´ ne fakafonu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻaki ʻenau ngaahi meʻa´. Veesi Fakalaulauloto: ‘Efesō 1: 13-14, “ʻA ia naʻa mou falala foki ki ai, ʻi hoʻomou fanongo ki he tala ʻo e moʻoni´, ko e kosipeli ʻo homou fakamoʻui´; pea ʻi hoʻomou tui´ foki naʻe fai ʻiate ia homou silaʻi ʻaki ʻa e Laumālie naʻe talaʻofa, ʻa e Laumālie Maʻoniʻoni´, ʻa ia ko e meʻa fakaʻamanaki ʻo hotau tofiʻa´; koeʻuhi´ ke lava ʻa e huhuʻi ‘o ʻene koloa naʻe fakatau´, kae fakamālōʻia ʻene langilangiʻia´.” Kaveinga: Ko e tāpuaki ‘a hotau tofi’a ‘ia Kalaisi Sīsū. Poupou: Ko hotau folofola ki he ‘aho ni´ ‘oku hu’ufataha ki hotau tāpuaki ne fou mai ‘i he tui, ngaahi ngāue, mo e ‘ofa ‘a e ‘Otua´ ‘a ia ne fou mai ‘ia Kalaisi Sīsū; koe’uhi´ ke tau fou mo kitautolu ‘i he tui, ngāue, mo e ‘ofa ko ia´; ke tau ma’u ai ‘a hotau tofi’a: ‘a ia ko e pule’anga ‘o e ‘Otua´. Pea ‘i he tu’unga ko ia´, ‘e hoko leva ‘a ‘etau mo’ui ko e tala’anga mo e fakaha’anga ‘o e langilangi ‘o e ‘Otua´, “ ……………………. koeʻuhi´ ke nofo kimautolu moʻo fakamālōʻia ʻene langilangiʻia´, ʻa kimautolu ne falala tōmuʻa kia Kalaisi´.” (vv.11-12) Pea ‘oku mahino ‘i hotau ongo veesi fakalaulauloto´ ‘a e fakamatala fiefia ‘a Paula he ne mahino ki he kainga ‘o ‘Efesoo´ ‘a e tāpuaki ko ia´, pea ne nau fou ‘i he me’a tatau ke ma’u ‘a e tapuaki ko ia´ - hili ‘a ‘enau fanongo ki he mo’oni ko ia´; “ko e kosipeli ‘o homou fakamo’ui.” Pea ‘i he’etau fou ‘i he tui, ngāue, mo e ‘ofa ko ia´, pea ‘e toki sila’i ai kitautolu ‘e he Laumālie Ma’oni’oni´ ki he tofi’a ‘a ia ‘oku fai ki ai ‘a ‘etau ‘amanaki´. He kuo fakatau ‘e Kalaisi ‘a hotau tofi’a ne mole´ ‘o ne toe ‘ofa aki mai ma’a kitautolu. ‘Ikai ko e tu’unga taau ia ke hoko ai ‘a ‘etau mo’ui´, ko e mo’ui ‘oku fonu ‘i he fakamālō mo e fakafeta’i ‘Otua? Ko e tu’unga eni ‘o e lotu mo e fakafeta’i ke tau fai ‘i he ‘aho´ ni, ke fakamālō’ia mo e fakafeta’ia ‘a e ‘Otua koe’uhi´ ko e mo’ui ko ia ‘a e kau ma’oni’oni kuo holomu’a ‘iate kitautolu´. He na’a nau ‘inasi ‘i he tāpuaki tatau kuo lave ki ai ‘a Paula mo fai ki ai ‘a ‘ene lotu ‘i hotau folofola ‘o e ‘aho ni´. Pea hangē ai kuo hokohoko ha ngaahi fo’i seini koula ‘i he to’utangata ki he to’utangata; ‘i he fakahounga ‘e he kau Kalisitiane ‘a hono fakahounga ‘a e ‘ofa kuo fai ‘e he ‘Otua mei ‘Itāniti, ‘o toe ui kitautolu ke fakataau ‘etau mo’ui ‘i he’ene kelesi pē; ke tau molomolomuiva’e ‘o fou he ‘ū mamahi´ ni ke ma’u ‘a e pule’anga. Pea ka ‘ekea kitautolu ha ‘aho, “Na’a mou ikuna ‘i he hā?” pea ke tau tali fakataha mo e kau ma’oni’oni kotoa pē,” Ko e ta’ata’a ne tafea, ko e ivi ‘o e Lami.” (Himi 540) ‘Ikai ‘oku taau ma’u pē ke tau fakama’oni’oni’i ‘a ‘etau mo’ui ‘i he huafa pē ‘o Sīsū Kalaisi´. Lotu Hūfia: Ke tau hūfia ke hoko ‘a ‘etau mo’ui´ ko e ngaahi mo’ui ‘oku tulituli he ‘aho kotoa pē ki he mo’ui ma’oni’oni´, “Monūʻiaā ka ko kinautolu ʻo ka fiekai mo fieinu ki he maʻoniʻoni´: he ʻe fakamākona ʻakinautolu.” (Matiu 5:6)
Posted on: Sun, 03 Nov 2013 09:39:59 +0000

Trending Topics



Recently Viewed Topics




© 2015