Mei he Halanga Tapuaki. Fakatauange pe ke mou sii mau ha aho - TopicsExpress



          

Mei he Halanga Tapuaki. Fakatauange pe ke mou sii mau ha aho Tokonaki lelei mo Sisu. Sisu Emeni. Tokonaki, Novema ‘aho 15. Lau Folofola: Kataki toe lau pe ‘a Mātiu 25:14-30, 14 He ko e Puleʻanga ʻo Hēvani´ ʻoku hangē ko ha tangata naʻe teu ʻalu ki muli, pea´ ne ui ange ʻene kau tamaioʻeiki aʻana´, ʻo ne tuku kiate kinautolu ʻene koloa´. 15 Ko e toko taha naʻa´ ne ʻange ki ai ʻa e talēniti ʻe nima, pea ua ki he toko taha, pea taha ki he toko taha; ʻo fakatatau ki heʻenau mafai taki taha; pea ne ʻalu leva ki muli.16 Pea ʻalu ʻa ia naʻa´ ne maʻu ʻa e talēniti ʻe nima´, ʻo ne ngāueʻaki ia, ʻo ne fakatupuʻaki ha nima kehe. 17 Pehē foki mo ia naʻe aʻana ʻa e ua´, naʻa´ ne maʻu mo ha ua kehe. 18 Ka ko ia naʻa´ ne maʻu ʻa e taha´, naʻa´ ne ʻalu leva ʻo keli ha luo, ʻo ne fufū ai ʻa e paʻanga ‘a ʻene ʻeiki´. 19 Pea fuoloa fuoloa´ pea haʻu ʻa e ʻeiki ʻa e kau tamaioʻeiki ko ia´, ʻo ne sivi ʻenau tohi´. 20 Pea ʻunuʻunu mai ʻa ia naʻa´ ne maʻu ʻa e talēniti ʻe nima´, ʻo ne haʻu mo ia mo ha talēniti kehe ʻe nima, ʻo ne pehē, ʻEiki, naʻa´ ke tuku mai ha talēniti ʻe nima: vakai, kuo´ u maʻu mai mo ha nima kehe. 21 Pea meʻa mai ʻe heʻene ʻeiki´, Mālō, siʻi tamaioʻeiki lelei mo lototō; kuo´ ke lototō ʻi hoʻo pule ki ha ngaahi meʻa siʻi, te´ u fakanofo koe ke pule ki ha ngaahi meʻa lahi: hū koe ki he flefiaʻanga ʻo hoʻo ʻEiki´. 22 Pea ʻunuʻunu mai mo ia naʻe aʻana ʻa e talēniti ʻe ua´, ʻo ne pehē, ʻEiki, naʻa´ ke tuku mai ha talēniti ʻe ua: vakai kuo´ u maʻu mai mo ha ua kehe. 23 Pea meʻa mai ʻene ʻeiki´, Mālō, siʻi tamaioʻeiki lelei mo lototō; kuo´ ke lototō ʻi he pule ki ha ngaahi meʻa siʻi, te´ u fakanofo koe ke pule ki ha ngaahi meʻa lahi: hū koe ki he fiefiaʻanga ʻo hoʻo ʻeiki´. 24 Pea ʻunuʻunu mai mo ia kuo´ ne maʻu ʻa e talēniti ʻe taha´, ʻo ne pehē, ʻEiki, ne´ u ʻilo koe ko e tangata faingataʻa; ko hoʻo anga´ ke utu ʻi he potu naʻe ʻikai te´ ke tō taʻu ai´, pea´ ke tānaki ʻi he potu naʻe ʻikai te´ ke ʻauʻau ai: 25 pea´ u manavahē, pea´ u ʻalu ʻo fufū hoʻo talēniti´ ʻi he kelekele´: ʻe, ko ena ā hoʻo meʻa´. 26 Ka ka tali ʻe heʻene ʻeiki´, ʻo ne folofola mai, ʻA e tamaioʻeiki pauʻu mo fakapikopiko! naʻa´ ke ʻilo koā ʻoku ou utu ʻi he potu naʻe ʻikai te´ u tō taʻu ai´, pea tānaki ʻi he potu naʻe ʻikai te´ u ʻauʻau ai, ʻō? 27 Pea naʻe mei totonu ai ke´ ke lī ‘a ʻeku paʻanga´ ki he kau tauhi pangikee´; pehē kuo´ u maʻu mei ai ʻeku meʻa´, mo hono fua´ foki, ʻi heʻeku haʻu´ ni. 28 Koia mou toʻo ʻa e talēniti´ meiate ia, pea tuku kiate ia ʻoku maʻu ʻa e hongofulu´. 29 He ʻilonga ha taha ʻoku maʻu ha meʻa ʻe ʻange ki ai mo ha meʻa, pea te´ ne hulu atu: ka ko ia ʻoku ʻikai ke maʻu´, naʻa mo e meʻa ʻoku´ ne maʻu´ ʻe toʻo meiate ia. 30 Ka mou lī ʻa e tamaioʻeiki taeʻaonga´ ki he poʻuli ʻo tuaʻaa´. Ko e potu ia ʻe toki hoko ai ʻa e tangi mo e fengaiʻitaki ʻo e nifo´. Veesi Fakalaulauloto: Matiu 25:24, “Pea ʻunuʻunu mai mo ia kuo´ ne maʻu ʻa e talēniti ʻe taha´, ʻo ne pehē, ʻEiki, ne´ u ʻilo koe ko e tangata faingataʻa; ko hoʻo anga´ ke utu ʻi he potu naʻe ʻikai te´ ke tō taʻu ai´, pea´ ke tānaki ʻi he potu naʻe ʻikai te´ ke ʻauʻau ai.” Kaveinga: ‘Oku mohu ‘uhinga ‘a e taha fakapikopiko´. Poupou: ‘Oku tau tui kuo ‘osi mahino e founga ia ‘a e talanoa ‘o e tufa talenit´. Ne mahino kotoa ki he kau sevāniti´ pe tamaio’eiki´, ‘enau ngaahi me’a takitaha ‘e fai´. Ko e toko ua na’a´ na hounga’ia he falala ‘a e ‘eiki´ pea´ na loto ke fai ha ngāue pea tupu ‘a e talēniti ne foaki ange´. Ko e matāpule hono tolu´, na’a´ ne toe fikefika’i ‘e ia ‘a e ‘ulungaanga mo e mo’ui ‘ene ‘eiki´. Na’a´ ne pehē,, “ko e tangata faingata’a, pea utu he potu na’e ‘ikai tō ta’u ai, pea tānaki he potu na’e ‘ikai ‘au’au ai.” Na’a´ ne fai tu’utu’uni leva ke malu’i pē ‘a e talēniti na’e foaki ange´. Fakataha mo ia´, ko e anga faka-Siu, ‘oku ‘ikai fakalotolahi’i ‘a e fakatupu pa’anga ‘aki pē ‘a e pa’anga´. Koia ne feinga e matāpule hono tolu´ ke malu’i pē talēniti´ pea mo hono tala tukufakaholo´. Ka ‘i he a’u mai ‘a e ‘eiki´, na’e mahino ‘aupito ‘a e tō kehekehe ‘a e fakakaukau ‘a e ‘eiki´ mo e sevāniti fika tolu´. Ko e talanoa ‘eni ‘oku tala ‘e he kau faka’uhinga Folofola tokolahi ko e anga eni ‘o e tauhi na’e fai ‘e he kau ‘Isileli´ ki he ‘Otua´. Na’e tuku falala mai e me’a lahi kiate kinautolu ka nau ta’etokanga mo siokita ke fakangatangata pē ‘a hono tanu e ngaahi tapuaki´ ‘iate kinautolu pē. ‘Ikai ngata ai foki, ne nau toe mavahē kinautolu mei a Sihova ‘o nau tō ai ki he ngaahi faingata’a lahi. Ko e talanoa foki ‘eni ‘o kitautolu kau Kalisitiane he ‘aho ni´. ‘Oku tala ‘e hotau hingoa´ tokua ko e kau muimui kitautolu ‘o Kalaisi, ka ‘i he taimi lahi, ‘oku fehangahangai ia mo e to’onga mo’ui ‘oku tau fai´. ‘Oku fakamahino mai ‘e he talanoa´, kuo pau ke fai e fakama’opo’opo mo sivi ’etau mo’ui´ he hala fononga´. ‘Oku tau feinga ke ma’u ‘a e ngaahi faingamālie´ ka ‘oku ma’u ia he ngaahi vā’ihala ‘oku fonu ‘i hono sivi pea lahi foki mo hono ngaahi fili´. Ka kuo ‘osi fakakoloa kitautolu ‘aki ‘a e talēniti mo e ivi ke fai ‘a e ngaahi ngāue kotoa pē ka tau a’usia ‘a hono ngaahi tāpuaki´. Ko e me’a mahino kuo pau ke fai e ngāue’i ‘o e talēniti´, ko e nofo noa mo e fakaalaala ‘e ‘ikai ma’u ai ha ola ia. ‘Oku talamai ‘e Molitoni he Himí 544, “Ngāngaue atu hanga ‘o fai, ‘A e finangalo he Tamai, Hala ne fou ai hotau ‘Eiki, Taau mo hono sevāniti.” Ko e uki ia ‘oku fai ‘e he Punake ‘i he Himi 427, “Ngāue, tangata ngāue, he ‘oku ha’u ‘a e pō, ‘Oua ‘e fakahauē, ‘Oua ‘e mālōlō, O’i pe tama o’i, hanga ‘o ngāue leva, ‘Ā pē kei pongipongi, ‘Oua ‘e mo’u mohea.” Lotu Hufia: ‘Eiki, tokoni mai ke´ u falala kakato atu he fononga´, pea´ u ngāue’i ‘a e talēniti ne ke foaki kae’oua te´ u nofo noa pē mo mole hoku taimiī he faka’uhinga´, ‘Emeni.
Posted on: Sat, 15 Nov 2014 11:33:11 +0000

Trending Topics



Recently Viewed Topics




© 2015