Naa mau o mo e kau faifekau Metotisi kotoa o e Vahenga o e Kolo o - TopicsExpress



          

Naa mau o mo e kau faifekau Metotisi kotoa o e Vahenga o e Kolo o e kau Angelo mo homau ngaahi hoa o ave homau hala mo failotu i he meafakaeiki o Faiana Lolohea, ko e hoa o e faifekau o Colton UMC ko Taike Lolohea. Pea lava ai pe mo homau hala mo e failotu a homau Siasi, Lennox Tongan UMC. Lava ia pea lava atu pe mo e kii feimeatokoni ko eni naa aonga atu ki he fononga o e aho. Fakatauange ke mou mau ha aho Tuapulelulu lelei mo hotau Eiki ko Sisu Kalaisi. Sisu Emeni. Tu’apulelulu, ‘Okatopa ‘aho 24. Lau Folofola: Luke 18: 9-14, 9 Pea naʻa´ ne leaʻaki mo e fakatātā ko eni´ ke tau ki ha niʻihi naʻe ʻafungi ʻoku nau maʻoniʻoni, mo nau fakasīkakaʻi hono toe ʻo e kakai´: 10 Tokua ko ha ongo tangata naʻa´ na ō hake ki he Temipale´ ke fai ʻena lotu; ko e Fālesi ʻa e taha´ pea ko e taha´ ko e pōpilikane. 11 Ko e Falesi´ naʻa´ ne tuʻu taha atu, ʻo ne lotu, ʻo pehē ʻE ʻOtua, ʻoku ou fakafetaʻi atu, ʻoku ʻikai te´ u hangē ko hono toe ʻo e kakai´, ʻa e kau fakamālohi´, mo e kau kākaa´, mo e kau feʻauaki´, kaeʻumaʻā haʻaku hangē ko e pōpilikane ko eni´. 12 ʻOku ou ʻaukai tuʻo ua ʻi he uike, ʻoku ou ʻatu ki he siasi´ hono vahehongofulu ʻo e meʻa kotoa ʻoku ou maʻu ʻi heʻeku ngāue´. 13 Ka ko siʻi pōpilikane´ naʻa´ ne tuʻu pe mei ha potu, ʻo mamaʻo atu, pea naʻa mo hono mata´ naʻe ʻikai te´ ne faʻa hiki ki he langi´; ka ka sī fatafata pē ia, ʻo ne pehē, ʻE ʻOtua, ke´ ke fakamolemole au, ʻa au angahala. 14 Talaatu, naʻe ʻalu atu ʻa e toko taha ko ia´ ki hono ʻapi´, kuo´ ne maʻu ha tonuhia naʻe lahi ʻi he tonuhia ʻa e tangata ʻe taha´: he ko ia ʻoku ne hakeakiʻi ia´ ʻe fakavaivaiʻi, pea ko ia ʻoku´ ne fakavaivaiʻi ia´ ʻe hakeakiʻi. Veesi Fakalaulauloto: Luke 18: 11-12, “Ko e Falesi´ naʻa´ ne tuʻu taha atu, ʻo ne lotu, ʻo pehē ʻE ʻOtua, ʻoku ou fakafetaʻi atu, ʻoku ʻikai te´ u hangē ko hono toe ʻo e kakai´, ʻa e kau fakamālohi´, mo e kau kākaa´, mo e kau feʻauaki´, kaeʻumaʻā haʻaku hangē ko e pōpilikane ko eni´. ʻOku ou ʻaukai tuʻo ua ʻi he uike, ʻoku ou ʻatu ki he siasi´ hono vahehongofulu ʻo e meʻa kotoa ʻoku ou maʻu ʻi heʻeku ngāue´.” Kaveinga: Ko e lotu mo e loto ‘afungi´. Poupou: ‘Oku mahino ‘aupito ‘a e kaveinga pe ‘uhinga ne fai ai ‘e Sīsū ‘a e talanoa fakatātā ko eni ‘i hotau folofola ki he ‘aho ni´, “Pea naʻa´ ne leaʻaki mo e fakatātā ko eni´ ke tau ki ha niʻihi naʻe ʻafungi ʻoku nau maʻoniʻoni, mo nau fakasīkakaʻi hono toe ʻo e kakai´.” Pea na’a´ ne ngāue’aki ‘a e Fālesi´ mo e Pōpilikane´ ‘a ia ne fu’u mahino ‘aupito ia ki he kakai ne fanongo kiate ia´. Ko e Fālesi ko e toko taha ia ‘oku kau ‘i hono mamahi’i ‘a e tauhi ‘o e lao´; pea ‘oku kau ia ki he fa’ahinga ‘oku nau taukei mo e lao´. ‘Oku nau ako ke ‘ilo ‘a e lao´ mo faiako’i ia ki he kakai kehe´. ‘Oku mahino ‘aupito ‘i he taimi na’a´ ne lotu ai´, na’a´ ne ma’u ‘a e loto polepole ‘iate ia. Na’a´ ne hangē ha taha kāimu’a´; na’e ‘ikai te ne ufi mai ki he kakai´. Na’e ‘ikai te ne tu’u pē ‘i he me’a na’a´ ne ‘i ai´, ka na’a´ ne tutui pē kimu’a ke fakatokanga’i ia, ““Ko e Falesi´ naʻa´ ne tuʻu taha atu.” Ko e faka’ilonga ia ‘o e mo’ui fiehā mo polepole ‘iate ia pē. Pea´ ne fakamo’oni pē ki ai ‘a e lotu na’a´ ne kamata’aki´, “ʻOku ou fakafetaʻi atu, ʻoku ʻikai te´ u hangē ko hono toe ʻo e kakai´, ʻa e kau fakamālohi´, mo e kau kākaa´, mo e kau feʻauaki´, kaeʻumaʻā haʻaku hangē ko e pōpilikane ko eni´.” Hangē kiate au ‘oku pehē ‘e he Fālesi ia; ‘oku ‘ikai ke ‘afio’i ‘e he ‘Otua´ ‘a e me’a kotoa pē, “Neongo ‘oku te’eki ke a’u ki hoku ‘elelo´ ha lea, ‘Ue, kuo´ ke mea’i, ‘Eiki, hono kotoa.” (Saame 139: 4) ‘Oku mou mea’i koā, ka ‘i ai ha taha ‘oku´ ne tōtōivi hano talatalaaki’i ha kovi ‘a ha kakai kehe; ko ‘ene fai pehē ko ‘ene feinga’i ‘e ia ‘a e kakai´ ke nau sio ki he kovi ‘a e kakai ko ia´ kae’oua te nau sio mai ki he fokotu’unga kovi ‘a’ata´. Ko e ki’i konga ko ē ‘oku´ ne pehē ai, “kaeʻumaʻā haʻaku hangē ko e pōpilikane ko eni´.” ‘Oku mahino ai na’a´ ne ‘alu pē ia ‘o lotu mo e loto ‘ita mo tāufehi’a ki he Pōpilikane´. Pea hangē pē ko e me’a ne toka ‘afio’i ‘e Sīsuu´, ko e fa’ahinga loto ‘afungi´ eni mo ‘enau lau ‘oku nau ma’oni’oni, pea mo nau fakasīkaka’i ‘a e kekei kehe´. Ko e fa’ahinga loto eni ia ‘oku ‘ikai taau ke tau ‘alu mo ia ki he lotu´. Fēfē kitautolu? ‘Oku tau fa’a ‘alu mo e ngaahi fu’u loto faka’ulia mo fakamanavahē ko eni´? Pea vakaiange ā ki he hoko atu ‘a ‘ene lotu´, “ʻOku ou ʻaukai tuʻo ua ʻi he uike, ʻoku ou ʻatu ki he siasi´ hono vahehongofulu ʻo e meʻa kotoa ʻoku ou maʻu ʻi heʻeku ngāue´.” Ko e hā ‘a hono ‘aonga ‘o ‘ene ‘aukai mo ‘ene misinale lelei, kapau ko e fu’u loto ē kuo ne fai’aki ‘a ‘ene lotu´ kuo tau lave ki ai´. Kuo kite mai ‘a e talaloto ‘a e punake´, “Ka ne lahi ‘eku tangi, ka ne´ u fai ha ngāue lahi, ta’e’aonga ai pē ia ke huhu’i ‘eku hia; ‘ikai ha’aku me’a ‘e ma’u, pē ki ho ‘akau.” (Himi 512 v.2) ‘Oku ‘aonga pē ‘a ‘etau fakalaulauloto ‘i he konga ‘a hotau folofola ‘o e ‘aho ni´; mo tau ma’u faingamālie ai ke toe vakai ki he’etau fai ‘a e lotu´, na’a ‘oku ‘ange’ange ‘a e tama´ ‘i he ta’ahine´. Na’a ko kitautolu ia ‘oku tau ʻafungi ʻo lau ‘oku tau maʻoniʻoni´, pea mo tau fakasīkakaʻi hono toe ʻo e kakai ‘o e Siasi´. Pea na’a ‘oku ‘i ai ha taha ‘oku tau ‘ita ai mo loto kovi ki ai, ke ne hanga ‘o fakamele’i ‘a ‘etau fakafeangai ma’oni’oni ‘oku tau hohoi ki ai ke fai ki he fofonga ‘a hotau ‘Eiki´. Na’a uesia ai ‘a e halanga tāpuaki kuo ‘osi tokonaki ‘e he ‘Otua´ ma’a kitautolu ‘i he huafa ‘a hotau ‘Eiki ko Sīsū Kalaisi´. Lotu Hūfia: ‘Eiki, ke ke ‘alo’ofa ‘o tokoni mai ke mau ‘ilo’i ‘a e me’a totonu ke mau fai ‘i he’emau lotu´ ‘a ia ‘e fakatupu hoifua ki ho fofonga ‘ofa´.
Posted on: Thu, 24 Oct 2013 10:27:07 +0000

Trending Topics



Recently Viewed Topics




© 2015