Općina Olovo graniči sa sedam općina: Ilijaš, Sokolac, Han Pijesak, Kladanj, Banovići, Zavidovići i Vareš. Region raspolaže sa značajnim površinama poljoprivrednog zemljišta. S obzirom na klimatske, pedološke i hidrografske karakteristike, može se reći da ovo područje raspolaže povoljnim uslovima za razvoj poljoprivrede i šumarstvaU odnosu na prosjek Regiona (koji sačinjava 19 općina), općina Olovo spada u red općina sa vrlo niskim stepenom urbanizovanosti (15,9 %) i malom prosječnom veličinom naselja (365 stanovnik). Ako se izuzme općinski centar onda, u prosjeku, u jednom naselju živi samo 319 stanovnika. Po veličini teritorije općina Olovo je četvrta po redu, dok po broju stanovnika spada u red manjih općina. Na prostoru općine koji obuhvata 408 km2 (8,4 % površine Regiona) živi trenutno oko 15.000 stanovnika ili oko 3,26 % stanovnika kantona. Gustina naseljenosti iznosi oko 32 stanovnika po kvadratnom kilometru što je znatno ispod prosjeka regiona (oko 128 stanovnik po km2). Broj stanovnika se sporo povećava, sporije od prosječnog rasta u regionu i Bosni i Hercegovini, tako da učešće općine u ukupnom stanovništvu opada. Od posebnog značaja je sagledavanje učešća općine u raspoloživim zemljišnim potencijalima. U strukturi zemljišta je znatno veće učešće šumskog zemljišta od poljoprivrednog u odnosu na prosjek regiona. Mreža centara sistema naselja općine Olovo. Općinski centar Olovo Prigradska naselja Olovske Luke* Dolovi (centar zajednice sela) Centri zajednice sela Solun Careva Ćuprija (Kamensko) Petrovići Dolovi (kao prigradsko naselje) Olovske Luke već sada čine jednu vrstu longitudinalno urbane aglomeracije sa općinskim centrom Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Olovo imala je 16.956 stanovnika, raspoređenih u 44 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Olovo ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Gornji Drapnići i Šaševci, te dijelovi naseljenih mjesta: Gurdići, Kolakovići i Krajišići. Nacionalni sastav stanovništva - općina Olovo, popis 1991. Ukupno: 16.956 Muslimani - 12.699 (74,89%) Srbi - 3.193 (18,83%) Hrvati - 642 (3,78%) Jugoslaveni - 285 (1,68%) ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 137 (0,82%) Nacionalni sastav stanovništva - Grad Olovo, popis 1991. Ukupno: 3.311 Muslimani - 2.143 (64,72%) Srbi - 820 (24,76%) Hrvati - 94 (2,83%) Jugoslaveni - 202 (6,10%) ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 52 (1,57%) Muslimani se danas izjašnjavaju kao Bošnjaci Nacionalni sastav Napomena: Bošnjaci su kroz popise označavani kao Muslimani (narod), jer im nije bilo dozvoljeno izjašnjavanje u izvornom obliku (Bošnjak). Modalitet Musliman (pripadnost narodu) miješan je lahko sa modalitetom musliman (pripadnost vjeri). Prema izbornom zakonu, Ustavu BiH i drugim zakonskim aktima, kada se govori o popisu i kada se navodi termin Muslimani mijenja se sa terminom Bošnjaci (treba se pisati Bošnjaci), jer se novo-staro nacionalno ime odnosi na tadašnji termin Muslimani. Popis 1981. Ukupno: 16.341 Muslimani - 11.593 (70,94%) Srbi - 3.349 (20,49%) Hrvati - 802 (4,90%) Jugoslaveni - 478 (2,92%) ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 119 (0,75%) Popis 1971. Ukupno: 15.203 Muslimani - 10.546 (69,36%) Srbi - 3.601 (23,68%) Hrvati - 930 (6,11%) Jugoslaveni - 46 (0,30%) ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 80 (0,55%) Sistem naselja Urbana oprema u općinskom centru mora da bude takva da može u potpunosti zadovoljiti cjelokupnostanovništvo općine. Općinski centar Olovo ima sljedeće sadržaje: dom zdravlja, apoteka, veterinarska stanica, obdanište, centar za socijalni rad, samostalna osmogodišnja škola, srednjoškolski centar dom kulture, biblioteka, kulturno umjetničko društavo, kino (nije u stalnoj funkciji), trgovine za povremeno i dnevno snadbjevanje, robna kuća, hoteli ili moteli, restorani, filijale banaka, kompletna PTT jedinica, Što se tiče povezanosti s ostalim regionima, općinski centar je već povezan sa širim prostorom putem modernizovane magistralne ili regionalne ceste. Saobraćajne usluge u općinskom centru obavezno treba da ubuhvataju prigradski, a po mogućnosti i lokalni gradski saobraćaj. Prigradski saobraćaj bi morao da povezuje sva prigradska (satalitska) naselja sa općinskim centrom, a za razvoj centara zajednice sela bi bilo neophodno da redovne saobraćajne veze obuhvataju i sve centre. Mada to vrijedi za sva naselja sa centralnim funkcijama, posebno u općinskom centru treba veliku pažnju posvetiti razvoju komunalnih djelatnosti. Samo tako će se stvoriti pretpostavke da on u cjelini svojeg urbanog područja stvarno dobije karakter gradskog naselja. Vrlo značajnu ulogu može da ima sprovođenje odgovarajućih odredbi urbanističkog plana, usklađeno sa ostvarivanjem ekonomskih i društvenih planova. Ta usklađenost bi trebalo automatski da proističe iz važećeg sistema jedinstvenog društvenog planiranja. Ipak, u stvarnosti je rijetko slučaj da razvoj komunalnih djelatnosti ide u korak sa razvojem privrednih pogona i stambenom izgradnjom. Ne treba posebno objašnjavati da to dovodi do stvaranja neravnopravnih uslova za život ljudi u samom općinskom centru – što se svakako treba izbjeći. Iz istog raloga bi razvoj komunalnih djelatnosti u općinskom centru morao da obuhvati i njegova prigradska naselja. Imajući u vidu sadašnji broj stanovnika u općini i gradu Olovu, bilo bi potrebno da općinski centar u što kraćem roku bude opremljen onom urbanom opremom koja sada nedostaje. Pri tome razvoj urbane opreme mora biti usklađen, ne samo sa demografski, nego i sa ekonomskim razvojem općine. To znači da objekte urbane opreme treba dimenzionirati istovremeno po dva kriterija. S jedne strane trebaju imati kapacitete potrebne za optimalno zadovoljavanje potreba stanovništva grada i cijele općine. Veličinski okviri sistema naselja Bosne i Hercegovine su, s jedne strane, opredijeljeni republičkim centrom u kojem 1987. godine živi više od 500 hiljada stanovnika. Sa druge strane su tu mnogobrojna mala i patuljasta seoska naselja, sa po nekoliko stotina, ili čak sa svega nekoliko desetina stanovnika – čije ukupno stanovništvo opada tokom gotovo cijelog poslijeratnog perioda, ali im se ukupni broj vrlo sporo smanjuje. Unutar ovog veličinskog okvira su, za funkcioniranje cjelokupnog sistema naselja, posebno značajna naselja gradskog karaktera sa više od 2.000 stanovnika, a naročito glavni gradovi čije stanovništvo premašuje broj od 10.000 ljudi. Sa manje od tri hiljade stanovnika 1987. godine, općinski centar Olovo još uvijek je veoma daleko od spomenutog veličinskog praga od 10. hiljada stanovnika. Sasvim je razumljivo da u Prostornom planu Bosne i Hercegovine grad Olovo (za period do 2.000. godine) dobio samo funkciju općinskog centra sarajevske regije. Osnovna karakteristika dosadašnjeg razvoja sistema naselja općine Olovo je veoma spor rast stanovništva općinskog centra tokom cijelog poslijeratnog perioda. Pri tome je značajno da se ovaj proces odvija u skladu sa kretanjem ukupnog stanovništva općine, koje bilježi lagani i ujednačeni porast uz istovremeno opadanje prirodnog priraštaja. To je dovelo do demografske ravnoteže između općinskog centra i ostalih (pretežno manjih) naselja u općini, a po tome Olovo predstavlja rijetkost među bosansko-hercegovačkim općinama u kojima najčešće u općinskom centru živi više od četvrtine ukupnog stanovništva. Učešće stanovništva općinskog centra u ukupnom stanovništvu općine Olovo, koje je 1948. godine iznosilo 11%, u 1981. godini je samo 15,9%. Dosadašnji uravnotežen razvoj sistema naselja u općini Olovo uglavnom je uvjetovan specifičnim, veoma povoljnim, geoprometnim položajem općine u Regiji i državi. Sam općinski centar se nalazi na magistralnom putu Sarajevo – Tuzla dok tri regionalna puta (prema Zavidovićima, Han Pijesku i Sokocu) praktično pokrivaju gotovo cjelokupnu područje općine i povezuju veliki broj naselja. Ovim se može objasniti činjenica da i pored ruralnog egzodusa na području općine nije došlo do masovnog napuštanja svih seoskih naselja i koncentracije u općinskom centru. Iako su gotovo sva radna mjesta skoncentrirana u općinskom centru, za područje općine su karakteristične dnevne migracije u većoj mjeri nego iseljavanje stanovništva. Ovo je očigledno naročito oko Regionalnog puta prema Zavidovićima, dolinom rijeke Krivaje gdje je zabilježen porast broja stanovnika u nekoliko većih naselja. Istovremeno u zadnjem popisnom periodu (od 1971. do 1981.godine) dolazi do opadanja broja stanovnika u naseljima u neposrednom zaleđu Olova i Olovskih Luka. Podaci o kretanju broja stanovnika u naseljima pokazuju da porast,stagnacija ili opadanje nisu povezani sa demografskom veličinom, nego sa položajem u prostoru općine. Pored navedenih pozitivnih tendencija u razvoju sistema naselja, nepovoljan aspekt je veličinska struktura naselja sa velikim brojem malih i patuljastih naselja. Istovremeno, sa tendencijom monocentričnog razvoja moglo bi se govoriti i o određenoj tendenciji spontanog policentrizma u sistemu naselja. Tako je u nekim povoljno lociranim naseljima u kojima raste broj stanovnika (Solun, Careva ćuprija, Čuništa) došlo do skromne disperzije nekih centralnih funkcija (školstvo, zdravstvo, uslužne djelatnosti) i na taj način do formiranja naselja sa nekim (rudimentarnim) osobinama lokalnih centara. Može se reći da privreda i u manjoj mjeri demografska koncentracija u centru općine nije rezultirala njegovom funkcionalnom hipertrofijom u odnosu na ostatak općine. Odlukom o prostornom uređenju područja općine Olovo utvrđeno je 60 urbanih područja (prema 44 naseljena mjesta po statističkoj nomenklaturi) u kojima se može vršiti izgradnja objekata i druge intervencije u prostoru u skladu sa odgovarajućim planom, odnosno do donošenja odgovarajućeg plana. Ukupna površina urbanih područja je 3358.68 ha. Tu površinu naseljava 15.653 stanovnika sa prosječnom gustinom naseljenosti od 4.66 st/ha, uz potrošnju zemljišta od 2145.7 m2/st. Pod urbanim područjima je 8.59 % teritorije općine, što znatno premašuje državni prosjek koji iznosi 1.83 %. Očigledno je da su za urbana područja predviđene, odnosno rezervirane, nepotrebno velike površine pa će u tom smislu biti nužne znatne korekcije..
Posted on: Sun, 08 Sep 2013 18:41:46 +0000
Trending Topics
Recently Viewed Topics
© 2015