TRADICIJSKI PROIZVODI Neki su tradicijski prehrambeni proizvodi sezonski dok su neki prisutni cijelu godinu. Koncept tradicijski prehrambeni proizvodi uključuje aspekte koji se odnose na pojmove: zdravlje, prirodnost, domaće, obrtnik, izrađeni na farmi, bez aditiva i svi su ovi pojmovi snažno povezani. Percipiraju se kao hranjivi i sigurni te imaju pozitivan utjecaj na ljudsko zdravlje (Guerrero L., Xicola J., Verbeke W. i sur.,2009.). Gotovo sve hrvatske regije poznate su po nekom od domaćih tradicijskih proizvoda, poput slavonskog kulena i kobasice, domaće šljivovice, lozovače, paškog i tounjskog sira, sira škripavca, kiseloga kupusa koji su proizvodi jedinstvene recepture obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Svaki od tih proizvoda po mnogočemu je priča o bogatoj tradiciji, iskustvu, iznimnom podneblju i životu generacija hrvatskih obitelji na selu. Tehnologija proizvodnje većine domaćih prehrambenih proizvoda počiva na tradicionalnoj tehnologiji, odnosno recepturi malog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u pojedinim hrvatskim regijama. Sve veće zanimanje domaćih potrošača i turističkog tržišta za tom vrstom proizvoda u posljednje vrijeme povećava interes poljoprivrednih proizvođača za proizvodnjom i plasmanom tih proizvoda na tržište. Brojne sajamske lokalne i nacionalne priredbe na kojima se predstavljaju proizvođači, samostalno ili kao udruge, izlaganjem tradicijskih proizvoda, izravno pridonose takvim trendovima zato što proizvođači nalaze ekonomski i gospodarski interes za njihovu proizvodnju. Od proizvodnje za zadovoljenje vlastitih potreba u domaćinstvu, nekoliko tradicijskih proizvoda kvalitetom je i izvornošću, zasnovanima na tradicionalnoj tehnologiji, našlo put do brojnih potrošača i steklo obilježja vrhunskog specijaliteta u gastronomskoj ponudi slavonske, mediteranske i kontinentalne kuhinje. Cijene tih proizvoda i njihov položaj na tržištu postali su jedan od glavnih pokretača trendova povećanja interesa obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava za proizvodnjom autohtonih proizvoda u svim hrvatskim regijama zato što su tradicijski prehrambeni proizvodi proizvodi dodane vrijednosti te je stoga sve više poljoprivrednih proizvođača sklonije proizvodnji takvih proizvoda jer osiguravaju veću zaradu. Prema važećoj legislativi, u Hrvatskoj je oznakom zemljopisnog podrijetla (ZOZP) zaštićeno ukupno devet proizvoda (Slavonski kulen, Virovitička paprika, Baranjski kulen, Dalmatinski, Drniški i Krčki pršut, Lički krumpir, Meso zagorskog purana, Poljički soparnik). Međutim, mogućnost zaštite zemljopisnim oznakama u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno iskorištena jer su gotovo sve hrvatske regije poznate po velikom broju tradicijskih proizvoda s jedinstvenom recepturom i specifičnim načinom proizvodnje. Hvala na ovim informacijama Hrvoje Smrkulj :)
Posted on: Wed, 09 Oct 2013 12:35:24 +0000
Trending Topics
Recently Viewed Topics
© 2015