U ruci mi olovka,na stolu list od papira, i ikona sveta na zidu pomaze srcu rijeci da bira. Krenem lagano da stihove tople biram , dok muzika duhovna u mom srcu svira. Kako muzika svira,tako se ruka moja po listu krece, dok u toploj sobi mirise tamjan i gore svjece. Krenuh od sebe jer ja sam iz ovog kraja, manastir Liplje je bas iz mog zavicaja. Ispod planine Borja uska stazica se pruza, a kraj n...je krosnja zelena puna pitomih ruza. Sto je dusa manastiru ovom blize, i kamen bi od radosti suze da brise. Jer nije zidina od kamena nijedna kapija tvoja, mozda to neznaju svi,al zna dusa moja. I svaki kamen neko magicno znacenje nosi, pa se iz kamena tvog i ledena vodica rosi. Ovaj hram Boziji pored svog izgleda i duhovne dobrote, posjeduje jos mnoge prirodne ljepote. Posjeduje pasnjake,vodenice,stupe i puno suma, a zivo bice je izabrao za vlastitog kuma. Na sebi ima krst sveti koji se pruza ka Bogu, samo ga andjeli bijeli nadviti mogu. Veliki broj pravoslavaca nezna istoriju o tebi, al ja cu vam napisati udovoljicu i vama i sebi. 1219-a god. vrijeme je nastanka tvoga, ti si dar za ljude poklonjen od Boga. Zaduzbina si Nemanjica odnosno SV. Save, u tebi se osjeca mir i toplina pun si ljubavi prave. Posvecen si Blagovestenju Presvete Bogorodice, ti si uvijek u mom srcu i dio si moje porodice. Imao si dva tragicna dogadjaja iza sebe, bilo je to bolno za narod i tuzno za tebe. Pocetkom 17-og vijeka desila se visa sila, stradao si od poplave velika tragedija je bila. Krajem istog vijeka na zalost i tugu, zapalise te Turci i ti dozivi nesrecu drugu. Imao si i prepisivacku radionicu u kojoj su knjige pisane, koje su sacuvane i nisu u sjecanju izbrisane. I ikone su slikane za manastir i podrucija sira, bilo je raznih slika i svaka crkva mogla je da bira. Proslo je mnogo godina od stradanja tvoga, sada si dozivio slavu kako od vjernika tako i od Hrista Boga. Danas osim Bogu,zahvaljujemo se episkopu Banjaluckom i blagovjernom narodu dobre duse, sto nedozvolise dusmanima da te opet sruse. Vratio si moc i slavu vremena proslih, u tebi su danas svi na svijetu dobro dosli. I svacije oci nije vazno koje su boje, prvi pogled ce baciti na tople zidine tvoje. I jos tamjan mirise,dok se svijece gase, a moje ruke zahvaljuju ikoni pa je njezno maze. Ruka moja polako privede ove rijeci kraju, najljepse je u manastiru, u mom zavicaju....
Posted on: Wed, 02 Oct 2013 06:55:55 +0000
Trending Topics
Recently Viewed Topics
© 2015