NAKON ULASKA HRVATSKE U EU MOGUĆE POVEĆANJE HRVATSKIH INVESTICIJA U BiH SARAJEVO, 19. jula (FENA) - Ranija iskustva pokazuju da je rasla potražnja za radnicima iz bivše Jugoslavije po ulasku Slovenije u Evropsku uniju, prvenstveno zbog manje cijene rada i nepostojanja jezičke barijere, izjavio je za Fenu ekspert za pitanja rada i zapošljavanja u okviru projekta "Građani za Evropu" Goran Markuš. Komentirajući posljedice nedavnog ulaska Hrvatske u EU, Markuš kaže da je pretpostavka da će zbog izlaska iz CEFTA-e Hrvatska imati dodatne probleme i da će smanjiti svoju konkurentnost na tržištu od 25 miliona ljudi, na kojem je do sada bila najuspješnija. - Zbog toga bi se mogao povećati obim hrvatskih investicija u BiH, kako bi hrvatske firme ipak ostale u CEFTA-i, a samim time i otvaranje radnih mjesta. Ne treba zanemariti veliki broj građana BiH sa hrvatskim državljanstvom, što im daje mogućnost zapošljavanja unutar šengenskog prostora - kaže Markuš. Navodi kako su neke zemlje postavile restrikcije za zapošljavanje, ali to je već vezano za ekonomske probleme u tim zemljama, a mogućnost ograničenja pristupa tržištu rada je moguća dvije, pet ili sedam godina, ali ne neograničeno. Slična je situacija i sa sportistima koji imaju hrvatsko državljanstvo i u zemljama EU ne upadaju u kvote "stranaca" što im daje puno više mogućnosti da igraju za sportske kolektive u EU. - Teško je precizno izračunati efekte, ali je sigurno da velike mogućnosti postoje i da treba praviti planove kako ih iskoristiti - kaže Markuš. Kada se pogleda struktura tržišta rada u BiH, vidjet će se da je najveći broj radne snage zaposlen u privatnom sektoru (oko 70 posto) i to najviše u prerađivačkoj industriji (20 posto) i industrijama visoke energetske intenzivnosti (metal, čelik, automobilska industrija itd.), navodi ekspert na projektu Goran Dostić. - Stoga je i naš ekonomski rast, kao i stopa zaposlenosti usko vezan za potražnju i cijenu ovih proizvoda na tržištima EU. Kada je ekonomska aktivnost u EU veća i raste potražnja za ovim proizvodima - izvoz BiH proizvoda je veći a samim tim raste i zaposlenost i nivo (realnih) neto plata. To se odražava i na ukupne prihode u budžetima i samim tim sposobnost finansiranja javne administracije - rekao je Dostić. Dakle, ono što direktno utiče na tržište rada u BiH jeste stanje globalne ekonomije, prvenstveno u EU kao najvećim tržišnim partnerom BiH. To se odražava na cijene proizvoda koje BiH izvozi kao i na nivo direktnih stranih ulaganja (FDI) koja su potrebna za stvaranje novih radnih mjesta. - Ulazak Hrvatske u EU u kratkoročnom periodu ne može bitno uticati niti na potražnju za bh. proizvodima, niti na direktne strane investicije u BiH. Srednjeročno su mogući neki indirektni uticaji. Na primjer, izlaskom Hrvatske iz CEFTA-e njihovi proizvodi široke potošnje će poskupiti, a kako BiH ostvaruje najveći trgovinski deficit zbog uvoza roba široke potrošnje, poskupljenje cijena hrvatske robe bi moglo da učini domaće proizvode konkurentnijim, a samim tim i da se odrazi na tržište rada, ali da bi se ovakve procjene napravile potrebni su tačni statistički podaci i procjene koje uključuju više faktora i mogućih scenarija - kazao je Dostić.
Posted on: Fri, 19 Jul 2013 08:07:02 +0000
Trending Topics
Recently Viewed Topics
© 2015